Dva predsjednika, jedna država – tako danas izgleda Venecuela, nakon što se donedavno nepoznati lider opozicije Huan Gvaido proglasio za privremenog predsjednika i direktno izazvao Nikolasa Madura, koji mu ne ustupa vlast.
Uspon Gvaida od nepoznatog političara do samoproglašenog privremenog predsjednika kojeg podržavaju SAD dogodio se meteorskom brzinom – za samo tri nedjelje.
Nekolicina građana Venecuele je čula za „novo lice”, 35-godišnjeg poslanika, kada je početkom januara imenovan za predsjednika parlamenta, koji je pod kontrolom opozicije.
Takav potez izazvao je visokorizičan zastoj u odnosima sa predsjednikom Nikolasom Madurom, kojeg i kod kuće i u inostranstvu sve češće optužuju da je diktator, navodi AP.
Umjesto da se povuče, Gvaido je zapanjio Venecuelance kada se pred svojim pristalicama u Karakasu proglasio za privremenog predsjednika, podstaknut masovnim antivladinim protestima.
Istog trenutka dobio je podršku američkog predsjednika Donalda Trampa, Kanade i brojnih latinoameričkih država, kao i Organizacije američkih država.
Kao ključ Gvaidovog uspona do istaknute funkcije AP navodi tajming i podršku koju je dobio iza scene.

Ko je Gvaido?

Industrijski inženjer, koji je prvo političko iskustvo imao tokom pokreta studentskih protesta prije deset godina, izabran je za poslanika u Skupštini Venecuele 2015. godine, a tokom prvog ovogodišnjeg zasjedanja imenovan je za njenog predsjednika.
Nakon što se juče proglasio za privremenog predsjednika Venecuele, što su mnoge zemlje, na čelu sa SAD, podržale, usledio je ljutiti odgovor Madura, koji je prekinuo diplomatske odnose sa SAD i američkim diplomatama dao rok od 72 sata da napuste zemlju.
Kao arhitekta Gvaidovog uspona meteorskom brzinom navodi se Leopoldo Lopez, najpopularniji opozicioni lider u Venecueli, koji se nalazi u kućnom pritvoru i kojeg mnogi vladini protivnici smatraju političkim zatvorenikom.
Gvaido, inače član partije Narodna volja, godinama je bio lojalni sledbenik Lopeza, a pored njega je stajao i na konferenciji za novinare 2014. godine kada je aktivista objavio strategiju za organizovanje antivladinih nemira.
Kritičari pak smatraju da Gvaidu nedostaje politička vizija i ukazuju na njegov konfuzan prvi govor na mjestu predsjednika parlamenta, prepun retoričkih strijela usmjerenih ka Maduru, ali bez konkretnih koraka o tome kako se izboriti sa nedaćima, dok drugi njegovu mladost i relativno neiskustvo vide kao novi dah života za slomljenu opoziciju.

Vojska na Madurovoj strani

Uprkos tome što Gvaido sve više dobija podršku međunarodne zajednice, Madura podržava vojska.
On je na vlast došao 2013. godine, nakon smrti Uga Čavesa.
Kada je Čaves, tadašnji vojni oficir, 1992. godine bio u zatvoru, nakon što je predvodio neuspješni pokušaj vojnog puča, Maduro i njegova buduća supruga Silija Flores, tada mlada advokatica, zalagali su se za njegovo oslobađanje, koje je uslijedilo 1994. godine, podsjeća „Gardijan”.
Maduro je prije dolaska na čelo zemlje bio potpredsjednik države i ministar spoljnih poslova, a prije nego što je započeo političku karijeru, bio je vozač autobusa.
U maju prošle godine osvojio je drugi šestogodišnji predsjednički mandat, ali su njegovi glavni protivnici tvrdili da je izborni proces bio praćen mnogobrojnim neregularnostima.
Kritičari ga optužuju da su se životni standard i socijalno stanje u Venecueli drastično pogoršali po njegovom dolasku na vlast, a da se sama zemlja suočila sa nedostatkom osnovnih životnih namirnica.
Zbog toga su protiv njega tokom 2014. godine otpočele masovne i nasilne demonstracije, koje i danas traju.

Rat oko podrške

U međuvremenu je Evropska unija pozvala vlasti Venecuele da poštuju građanska prava, slobodu i bezbjednost Huana Gvaida, ali ga nije priznala kao privremenog predsjednika.
– Narod Venecuele masovno je 23. januara pozvao na demokratiju i mogućnost da slobodno odredi svoju sudbinu. Ti glasovi ne mogu biti ignorisani. Narod Venecuele ima pravo da mirno demonstrira, da slobodno izabere svoje lidere i odredi svoju budućnost– navodi se u saopštenju evropskog bloka, prenio je Rojters.
Gvaida su kao privremenog predsjednika priznali SAD, Kanada, Brazil, Argentina, Kolumbija, Paragvaj, Čile, Peru, Gvatemala, Kostarika, Albanija, francuski predsjednik i njemačka vlada.
Sa druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Nikolas Maduro za Moskvu legitimni predsjednik Venecuele. Na pitanje novinara da li će Moskva pružiti političko utočište Maduru ako to zatraži, Peskov je odgovorio da je Maduro legitimni predsjednik Venecuele i da zato takvo pitanje smatra neumjesnim.
– Pokušaje opozicije da uzurpira vlast Moskva tretira kao kršenje međunarodnog prava – kazao je Peskov, prenosi Tas.
On je dodao da se Venecuela dosad nije obraćala Rusiji za pomoć i da ne treba iznositi pretpostavke o tome kakav bi bio odgovor Moskve ako se to desi.
Upitan da li je planiran telefonski razgovor Madura i ruskog predsjednika Vladimira Putina, on je rekao da će mediji biti obaviješteni ako bude takvih planova.
–Moskva pažljivo prati razvoj situacije u Venecueli i sa zabrinutošću gleda na izjave o mogućem miješanju trećih zemalja u unutrašnja pitanja Venecuele – istakao je Peskov.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pozvao je venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, čiji odlazak traže SAD, i izrazio mu podršku.
– Brate Maduro, glavu gore, Turska je uz tebe – rekao je Erdogan svom kolegi u telefonskom razgovoru. To je na Tviteru napisao njegov portparol Ibrahim Kalin. On je takođe podijelio i hešteg #WeAreMaduro (Mi smo Maduro) kao znak podrške venecuelanskom predsjedniku.
Erdogan i Maduro više godina održavaju bliske veze.Tokom posjete Karakasu u decembru, Erdogan je javno podržao Madura u pogledu sankcija koje su SAD nametnule Venecueli. Takođe, turski lider je Maduru obećao pomoć u rješavanju ekonomske krize.

---